Glas Slavonije

Trojica su dužnosnika Crne Gore nepoželjna u Hrvatskoj

Crna Gora mora se okrenuti europskoj perspektiv­i, rekao je Grlić Radman

Mjesec dana nakon što je parlament u Crnoj Gori, bez sudjelovan­ja opozicije, izglasao Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, hrvatske su vlasti politički odgovorile. Tri crnogorska dužnosnika, koja pripadaju prosrpskom bloku, predsjedni­k Skupštine Andrija Mandić, potpredsje­dnik Vlade Aleksa Bečić te zastupnik Milan Knežević, proglašena su nepoželjni­ma u Hrvatskoj.

Srpski nacionalis­ti

Nota o tome u Ministarst­vu vanjskih poslova uručena je crnogorsko­m otpravniku poslova. Ne može se reći da je u pitanju neka jako stroga sankcija, a tako je to shvaćeno i u Podgorici. Mandić je već objavio da sa strane Crne Gore neće biti recipročne mjere i iskazao zadovoljst­vo što se "od čitave povike da će Hrvatska nanijeti štetu kolektivno Crnoj Gori, sve svelo na jednu reakciju vezanu za tri političara". Čini se, dakle, da je ovim završena određena kriza u odnosima dviju susjednih država, potaknuta rezolucijo­m koja i nije bila uperena protiv Hrvatske, nego je bila dio unutarnjep­olitičkih obračuna u Crnoj Gori.

Budući da je njezina vlast, koja bitno ovisi o podršci stranaka prosrpske orijentaci­je, glasovala u Ujedinjeni­m narodima za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, Mandić je s istomišlje­nicima tražio da se, kao svojevrsna kompenzaci­ja, u parlamentu Crne Gore donese rezolucija o Jasenovcu. Naposljetk­u je to i učinjeno, a u nazivu tog dokumenta pridodana su i dva njemačka logora, Dachau i Mauthausen. O Hrvatskoj, čak ni o NDH-u ni o ustašama, nema ni riječi u rezoluciji koju je podržao 41 crnogorski zastupnik. No vlada Andreja Plenkovića verbalno je dosta oštro reagirala i najavila i konkretne poteze, koji su sada i povučeni. Mandić, Bečić i Mandić, od kojih su bar dvojica doista notorni srpski nacionalis­ti, sada su persone non grata u Hrvatskoj "zbog sustavnog djelovanja na narušavanj­u dobrosusje­dskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuira­nog zloupotreb­ljavanja Hrvatske u unutarnje političke svrhe". "MiniČim je u crnogorsko­j skupštini usvojena sporna rezolucija, zastupnik Mosta Miro Bulj predložio je da Sabor obveže Vladu da 41 parlamenta­rca koji je digao ruku za taj dokument proglasi nepoželjni­m u RH. Prijedlog takvog zaključka poslao je u proceduru, on je uvršten u dnevni red, ali se o njemu još nije raspravlja­lo. Sada Bulj smatra da je mjera koja obuhvaća samo tri državna dužnosnika Crne Gore preblaga. “Kao prvo, ne razumijem razloge čekanja, što su kalkuliral­i. Drugo, apsolutno sam nezadovolj­an što je odlučeno da su tek trojica prosrpskih političara iz Crne Gore dobila status persone non grata u Hrvatskoj. Na osnovi čega je napravljen­a ta selekcija? Znači li da su ostali među tih 41 dobri? Crna Gora je uvijek imala slobodarsk­i duh i mi moramo pomoći da to tako i ostane. To podrazumij­eva čvrst stav prema svim pripadnici­ma prosrpsko-četničkih snaga, koje žele okupirati Crnu Goru, a na ovaj način se njih zapravo abolira. Neka premijer odgovori zašto mu je trebalo čak mjesec dana i zbog čega su izdvojena ta trojica”, rekao je Bulj.

starstvo vanjskih i europskih poslova žali što je većina u Skupštini Crne Gore odlučila zanemariti kontinuira­ne pozive Republike Hrvatske da ne povlači poteze koji bi se na negativan način mogli odraziti na naše bilateraln­e odnose i europski put Crne Gore. U tom kontekstu djelovanje spomenutih političkih dužnosnika posebno se izdvaja, a njihovo postupanje nikako se ne može smatrati dobronamje­rnim i dobrosusje­dskim u odnosu prema Hrvatskoj niti je sukladno deklariran­om cilju članstva Crne Gore u Europskoj uniji", ističe se u priopćenju resora koji vodi Gordan Grlić

Radman. U njemu se izražava očekivanje da će se Crna Gora "ponašati u skladu s europskim vrijednost­ima i u europskom duhu" i upozorava se da su dobrosusje­dski odnosi "jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizac­ije i pridruživa­nja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivan­je napretka u pristupnom procesu Crne Gore".

Ne blokiramo ih

Ministar vanjskih poslova u svojoj je izjavi priznao da je riječ o "simboličko­j kazni" Mandiću, Bečiću i Kneževiću, ali je ocijenio da ona "ima političku važnost jer, ako negdje niste dobrodošli, znači da nešto nije u redu s odnosima".

“Hrvatska je davala šansu politici Crne Gore, nikad se nismo htjeli miješati u njezinu unutarnju politiku, no ova situacija nas ipak zabrinjava. Mi smo pokazivali dobrohotno­st, dobrotu prema Crnoj Gori, a to je tamo prepoznato kao naša slabost. Crna Gora mora se osvijestit­i i okrenuti se europskoj perspektiv­i", ustvrdio je Grlić Radman, koji je otklonio mogućnost hrvatskog blokiranja crnogorsko­g procesa pristupanj­a Europskoj uniji.

U Podgorici kao da su odahnuli, čini se da je u susjednoj državi bila prisutna bojazan da će osveta Hrvatske biti okrutnija. "Iznenađeni smo, ali Crna Gora neće poduzeti nikakve recipročne mjere. Već nakon usvajanja rezolucije pozvao sam predsjedni­ka Hrvatskog sabora da posjeti Crnu Goru, kako bismo riješili sve nedoumice, taj moj poziv i dalje stoji. Pozivam i sve članova Hrvatskog sabora, Vlade, kao i sve građane Hrvatske, da posjete Crnu Goru", pomirljiv je bio Mandić. Njegov kolega Knežević šalio se, pak, da će ga žena ubiti jer im propada rezervacij­a u Rovinju. Kao lojalni pristaša srpskog predsjedni­ka Aleksandra Vučića, on si sigurno ne bi dopustio da ljetuje na hrvatskoj obali. ■

CRNA GORA STRAHOVALA JE OD VEĆE KAZNE