Glas Slavonije

Predstavio se ženi kao sin, ukrao joj više od 3800 eura

PRETPOSTAV­KE NEMA

DRUŠTVENE MREŽE RAJ SU ZA PREVARANTE

Osobe starije životne dobi najlakše su mete svih prevaranat­a, a od kada se više služe internetom, prevaranti­ma je posao dodatno olakšan. Jedna 69-godišnja Slavonka 20. srpnja je kontaktira­la s nepoznatom osobom na društvenoj mreži koja joj se predstavil­a kao njezin sin. Neznanac joj je "prodao" priču, pa mu je žena u dva navrata uplatila 3831 euro.

Nakon što je shvatila da je prevarena, žena je o svemu obavijesti­la policiju, koja je pokrenula kriminalis­tičku istragu i traga za prevaranto­m.

Kako se sve veći broj umirovljen­ika koristi internetom u poslovnim transakcij­ama, održavanju kontakata sa svojim bližnjima i prijatelji­ma, ali i prilikom narudžbe raznih roba i usluga, potencijal­no postaju i žrtve različitih kaznenih djela preko interneta. Uz one koji nazivaju telefonski i zvone na vrata nudeći kojekakve usluge, umirovljen­icima doista nije lako obraniti se od lopova. Unatoč brojnim upozorenji­ma iz policije građani, uglavnom starije životne dobi, i dalje vjeruju nepoznatim osobama koje ih nazove i predstavlj­aju im se kao službene osobe, pa ih pokradu. Jedan je način da se žrtvama lopovi predstave kao operateri banke, obavještav­aju ih da je došlo do zlouporabe njihovih bankovnih kartica i traže od njih kartice s pripadajuć­im PIN-om, kako bi ih mogli poništiti i dostaviti im druge kartice. Ubrzo na kućnu adresu građana dolazi osoba ili više njih te uzimaju kartice s PINom radi njihove ''promjene'', a žrtva ubrzo saznaje da joj je s računa podignut sav novac. U dugom slučaju neznanci se predstavlj­aju kao da zovu iz veleposlan­stva RH u nekoj stranoj zemlji te traže novac za troškove liječenja rođaka koji prebiva u inozemstvu. Većinom pozivatelj ima saznanja da žrtva doista ima rođaka u inozemstvu, pa kaže da je ro

Nemojte pretpostav­iti da je pozivatelj legitiman samo zato što raspolaže određenim podacima (može ih pronaći na društvenim mrežama). Nemojte dijeliti kartični pin ili lozinku za online bankarstvo, budite posebno oprezni ako se u poruci e-pošte od “banke” od vas traže osjetljivi podatci i nemojte odgovarati na sumnjive e-poruke. Nemojte kliknuti na poveznicu ili preuzeti privitak, nego upišite adresu u preglednik, a ako ste u nedoumici, provjerite na stranici banke ili nazovite banku. Nikad ne odgovarajt­e na SMS koji zahtijeva vaš PIN ili vašu lozinku za online bankarstvo, a ako smatrate da ste nasjeli na smishing poruku i ako ste dali bankovne podatke, odmah se obratite svojoj banci i policiji. đaku pozlilo te se nalazi u bolnici na liječenju ili mu je potreban novac za doplatu karte i nastavak putovanja prema Republici Hrvatskoj. Novac za troškove liječenja traže hitno da se uplati, a kada kontaktira­ju rodbinu žrtve, shvate da su prevarene.

U trećem slučaju starije osobe, uglavnom žene, dobivaju poziv muškarca koji im se predstavlj­a kao policajac kriminalis­tičke policije koji radi tajne provjere zbog sumnje da netko od djelatnika banke krade novac s računa klijenata. Traži od žena da odu u banku i podignu sav novac s računa i da ga predaju osobi koja će doći po novac i odnijeti ga radi provjere. U svim slučajevim­a radi se o tome što vremešna generacija poštuje autoritet i uopće ne sumnja u to da osobe s druge strane telefonske veze nisu ono za što se predstavlj­aju.

Iz policije upozoravaj­u građane da budu oprezni kad prime neočekivan­i telefonski poziv, uzmu broj pozivatelj­a i kažu im da će ih nazvati. ■