Umjesto udesno, Francuska na izborima skrenula ulijevo
Upitno je mogu li dvije sujete, Melanchonova i Macronova, definirati odnose
ljanju daljnjeg jačanja desnih radikala. Naglašava kako je politički sustav Francuske takav da predsjednik republike funkcionira kao puki predstavnik suvereniteta ako ne kontrolira parlamentarnu većinu, ali ako ju kontrolira, onda sustav djeluje kao predsjednički. Stoga on više neće imati onaj utjecaj predsjednika Republike koji je imao dosad, međutim neće ostati ni marginalizirani predsjednik republike u sustavu parlamentarne vlade jer Melenchonova većina ovisi o njegovoj političkoj opciji Zajedno", ističe. Prema tome, zaključuje, sada ulazimo u tri godine relativnog političkog mira u Francuskoj. Ostaje vjerojatno sustav u kojem će Francusku na Europskom vijeću i dalje zastupati Macron, dominirat će u vanjskoj politici, i dalje je zatvoren utjecaj proruskim elementima na francusku vanjsku politiku. Samo je pitanje hoće li dvije sujete - Melanchonova i Macronova naći način kako definirati odnose unutar domaće političke scene.
Superioran model
“Ovo je drugi put da se Macron u drugom predsjedničkom mandatu ponio državnički. Prvi je put to bilo kada je proveo mirovinsku reformu koja je spasila Francusku od gubitka konkurentnosti jer bi s prethodnim mirovinskim sustavom zaostajala za drugim vodećim europskim državama. Sad je pokazao da zna zaštititi politički sustav. Dakle, sve one priče o 'Malom Napoleonu' koji ima velike ovlasti i njima ne zna upravljati pokazale su se kao netočne - Macron je ozbiljan državnik", zaključuje. Gjenero kaže da je za njega takav rasplet očekivan. Kaže da se zgražao nad glupostima koje su se pojavljivale u tekstovima o toj temi. Treba se, ističe, prisjetiti kako su pokojni Smiljko Sokol i profesor Branko Smerdel bili u Hrvatskoj napadani zbog toga što su za prve slobodne izbore 1990. u Hrvatskoj dizajnirali izborni model prema francuskom modelu i postigli stabilan prijenos vlasti i stabilno uspostavljanje nove parlamentarne većine. "Danas možemo vidjeti da je taj model možda najbolji prema kojemu smo birali zastupnike - tada u trodomni Sabor, a dobar je bio i mješoviti model, rađen prema njemačkom sustavu, prema kojemu smo birali 1992. i 1995., te se vidi kako su ta dva modela superiorna onome prema kojemu danas biramo zastupnike", smatra on. ■