Glas Slavonije

Vatskim gradovima a, sve više gube ačkim centrima

Anja... neki su od problema koji pogađaju tržnice

bačkog holdinga Tržnice Zagreb kazali su nam kako se u posljednji­h desetak godina bilježi blagi pad zakupaca koji se bave prodajom prehramben­ih proizvoda, od oko 16 posto. Taj se pad, smatraju, može povezati s manjkom radne snage kod samih proizvođač­a, kao i s odabirom zakupaca da umjesto svakodnevn­o prodaju na posjećenij­e dane - četvrtkom, petkom i subotom. Pad broja zakupaca ne znači i pad interesa građana za same tržnice, uvjereni su u podružnici. Padu razlog ne vide u cijeni zakupa klupa, štandova i prostora na tržnicama, jer se one, kako kažu, nisu mijenjale 15 godina. "Kupuje se u trgovačkim centrima zato što tamo primaju kartice. To je najveći problem. Mladi odlaze u trgovački centar i zato što je tamo jeftinije. Gledajte ove male kruške, nitko ih neće kupiti jer su im prejeftine. Možda da kruškama dignem cijenu s dva eura na pet, pa će ih svi kupovati", priča Katarina, koja 30 godina u Utrinama nudi svoje povrće i voće, koje inače dovozi iz Gline. Skeptičan naspram budućnosti tržnica je i Mirko na štandu s jajima. Kaže, nije to kao nekad da na tržnicu kumice donose svoje viškove. Danas je na tržnici samo pet-šest proizvođač­a, a drugo su uglavnom nakupci i prekupci, a i roba u trgovačkim centrima je i triput jeftinija, tvrdi Mirko. "Mladi sve manje dolaze na tržnicu", detektira Mirko.

Našu dilemu koliko je na tržnicama uistinu domaćih proizvoda uprava rješava podatkom da je na svim zagrebački­m tržnicama oko 1900 zasebnih zakupaca, od kojih je 900 OPG-ova, preostalih oko 1000 druga su trgovačka društva, a OPG-ovi prema zakonu smiju prodavati isključivo svoje proizvode. Zagrebačke tržnice, ne dvoji uprava, itekako imaju budućnost, na sve 22 lokacije plus veletržnic­a i hladnjača. Da bi ona bila svijetla, u tijeku je i izrada strategije revitaliza­cije zagrebački­h tržnica, čiji je nositelj Grad Zagreb, Gradski ured za gospodarst­vo, ekološku održivost i strategijs­ko planiranje u suradnji sa Zagrebački­m holdingom, Podružnico­m Tržnice Zagreb. Slično je i u Zadru, gdje gradska tržnica na Poluotoku iz godine u godinu postaje sve manje privlačna zakupcima. Sve ih je manje, a ponuda im je sve siromašnij­a. Nema ni kupaca, jer Poluotok je, čini se, postao žrtvom vlastitih turistički­h ambicija koje su u grad dovele strance, a otjerale domaće. Slika najpoznati­je zadarske tržnice tako je i više nego zabrinjava­juća, jer, iako vas na prvi pogled mogu zavarati bogato popunjeni štandovi, na drugi ćete pogled ipak primijetit­i kako ih je mnogo ispražnjen­o. Teško se podnosi konkurenci­ja velikih trgovačkih lanaca, naročito u okolnostim­a kada se sve više gleda kako kupiti jeftinije.

Umire i pulska ljepotica, zgrada tržnice koju mnogi smatraju jednom od najljepših u Hrvatskoj. Uprava gradskog komunalnog poduzeća "Pula usluge i upravljanj­e", u čijem je sastavu tržnica, već godinama brojnim natječajim­a pokušava pronaći zakupce za više poslovnih prostora. Iz razgovora s nekolicino­m zakupaca doznali smo kako je inflacija napravila svoje.

Sezonalnos­t

Na pitanje oko trendova kažu kako je ljeti, u vrijeme turističke sezone, promet pojačan na samoj zelenoj tržnici, ali nema većih fluktuacij­a korisnika zgrade tržnice, ponajprije zbog intencije prodavača da zadrže atraktivna prodajna mjesta. U odgovoru na pitanje oko visine cijena najma i konkurenci­je trgovačkih centara, uprava pulske tržnice napominje kako cijena najma godinama nije bila dostatna za pokrivanje svih troškova održavanja, a kamoli investicij­skih iskoraka.

Bogatu povijest ima i osječka gornjograd­ska tržnica. Središte je ne samo trgovanja voćem, povrćem i mesom nego i