Izrael i Hezbolah: Zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba
Kersten Knipp, DW,
Hezbolah raspolaže s oko 30.000 aktivnih boraca i do 20.000 rezervista, navodi se u jednoj analizi iz ožujka ove godine, koju je objavio Centar za strategiju i međunarodne studije iz Washingtona. Precizira se da u tim postrojbama važne odluke mogu donositi čak i niže rangirani zapovjednici. Kao primjer navodi se da je u ratu između Hezbolaha i Izraela 2006. godine ova libanonska milicija trebala manje od 28 sekundi za postavljanje lansirne rampe, ispaljivanje raketa i povlačenje. I ističe se da su otada čak povećane sposobnosti koje su nužne za brze reakcije. "Dakle, mi se nalazimo na vrlo visokoj razini eskalacije", kaže Bauer za DW, te dodaje: "Čak i ako se pretpostavi da obje strane ne žele rat širokih razmjera, razina eskalacije je vrlo visoka. Pri tome nešto može lako poći po zlu."
Slično na to gleda i Peter Lintl, stručnjak za bliskoistočni sukob iz berlinske zaklade Znanost i politika (SWP). On kaže da dosadašnji sukobi, doduše, još uvijek nemaju razinu regularnog rata, ali da su oružani okršaji sve češći i teži: "Vidimo, dakle, vrlo polagani rast prema mogućoj eskalaciji." Lintl upozorava da se eskalacija sukoba ne može isključiti, unatoč tome što ju obje strane uopće ne žele. "Ali kroz te stalne pokušaje uzajamnog zastrašivanja kao i kroz trenutne protumjere može se, naravno, dogoditi da u jednom trenutku bude dosegnuta neka vrsta Point of no Return, dakle da jedna strana kaže: mi moramo pojačano reagirati, što drugu stranu onda motivira za žešće udarce", objašnjava Lintl u razgovoru za DW, te naglašava: "Upravo vidimo tu opasnost!"
U Izraelu su svjesni opasnosti od izbijanja rata, kaže Heiko Wimmen koji je u nevladinoj organizaciji International Crisis Group nadležan i za istraživanja vezana uz Libanon. On je izvijestio da je nedavno razgovarao s pojedinim Izraelcima koji imaju vrlo dobre veze s vojskom i da je s njihova gledišta rat protiv Hezbolaha povezan sa znatnim rizicima. "S njihova gledišta je krajnje opasno napasti protivnika koji se 20 godina pripremao upravo za takav napad. Oni također izražavaju sumnju što se tiče napada na libanonsku miliciju s jednom vojskom koja je ipak prilično iscrpljena višemjesečnim ratom protiv Hamasa", prenosi Wimmen. I dodaje kako se, doduše, može pokušati da se ne prijeđe crvena linija u borbi protiv Hezbolaha, ali: "Ne zna se gdje je ona. Kada se to dozna, već je gotovo prekasno."
Ni Hezbolah ne želi pod svaku cijenu veliki rat s Izraelom, kaže Michael Bauer i naglašava da on zato trenutačno pokazuje svoj potencijal za zastrašivanje. "Ali to je i poruka vlastitim pristašama. Od listopada prošle godine već je ubijeno oko 400 njegovih boraca. To je više nego u ratu 2006. godine. Zato vodstvo želi demonstrirati snagu i prema unutra. Istodobno se želi već sada dovesti u dobru poziciju za moguće pregovore", objašnjava Bauer.
NA KORAK DO RATA
Ako se vjeruje palestinskom listu Al Quds, koji izlazi u Londonu, i režim u Teheranu pokušava spriječiti veliki rat na Bliskom istoku - iako je kao cilj deklarirao uništenje Izraela. Zbog toga je, argumentira ovaj list, dao upute svojim nedržavnim saveznicima, prije svega jemenskoj hutističkoj miliciji, da lagano pojačaju eskalaciju na svom teritoriju. Tako su hutisti proteklih dana malo intenzivirali svoje napade na strane brodove. Prema tumačenju lista Al Quds, Teheran time želi pokazati i Izraelu i Zapadu kakve bi bile moguće posljedice sukoba širih razmjera.
U cijeloj toj situaciji prije svega je važno držanje Sjedinjenih Američkih Država, smatra Heiko Wimmen: "One dosad Izraelu nisu dale zeleno svjetlo za napad. No to je za Izrael vojna pretpostavka za uspješan sukob." On pojašnjava: "Isporuka oružja iz SAD-a u Izrael mora biti neograničena. Bez njega Izrael nije u stanju voditi jedan takav rat."
I druge zemlje u regiji sa zabrinutošću prate trenutačne napetosti. "Egipat i Jordanija mogli bi biti destabilizirani jednim takvim ratom", kaže Peter Lintl. I podsjeća da su zbog rata u Pojasu Gaze upravo u Jordaniji na popularnosti dobili fundamentalni islamisti. "Naravno, i druge države, poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, pokušavaju spriječiti jedan takav rat - koliko je to u njihovoj mogućnosti. No te mogućnosti su ograničene. Zato je njihova zabrinutost još veća. Jer rat bi i za njih bio katastrofa", zaključuje Lintl. ■