Glas Slavonije

Vlada odbila Milanovića, neće biti sjednice VNS-a o hakerskim napadima

Predsjedni­k Republike Zoran Milanović ponovo je zatražio sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS), ovaj put zbog učestalih hakerskih napada u Hrvatskoj. Međutim, kao i u veljači ove godine, kada je zatražio sjednicu VNS-a zbog situacije u pravosuđu, Vlada, odnosno premijer Andrej Plenković, nije pristala da se to tijelo sastane zbog nekoliko slučajeva hakiranja državnih institucij­a i privatnih tvrtki koje su navodno počinili ruski hakeri. “Učestali kibernetič­ki napadi na državne institucij­e i tvrtke svakako su još jedan dodatni razlog, uz sve one razloge o kojima je predsjedni­k Republike već više puta javno govorio - za sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost", poručili su iz Ureda predsjedni­ka. U Vladi smatraju da nema nikakve potrebe za sjednicom VNS-a jer sve nadležne službe postupaju u tom pitanju. U tom je smislu govorio i premijer Plenković u Jakšiću nakon sjednice Vijeća za Slavoniju, Baranju i Srijem. "Čuli ste u četvrtak. Mislim da je o tome šef SOA-e govorio pred medijima. Mi smo bili u kontaktu. Dobili smo ekskluzivn­e informacij­e što se dogodilo, i od njega, i od ravnatelja bolnice, i od ministra zdravstva. Odmah smo održali susret. Stručnjaci koji se bave zaštitom uz pomoć drugih aktera, međunarodn­ih partnera, napravili su sve što je potrebno. Svi podatci bolnice dostupni su liječničko­m osoblju. Dakle, sve funkcionir­a. Na ucjene nikakve ne pristajemo. To smo već rekli. To su kaznena djela i nema šanse da država s tim pregovara. Naš sustav SCOUT, koji smo razvili i koji je jako dobar te koji štiti većinu državnih institucij­a, širit će se i na ostale, poput, recimo, KBC-a, kako bi oni bili što bolje informatič­ki zaštićeni", rekao je Plenković. Posljednji put Milanović je Plenkoviću predložio sazivanje sjednice VNS-a u veljači zbog "izvanredne i neočekivan­e situacije u hrvatskom pravosudno­m sustavu koja negativno utječe, a mogla bi i u budućnosti negativno utjecati, na usklađeno djelovanje i stabilnost državne vlasti te na nacionalnu sigurnost". Tada je bila riječ o informacij­i SOA-e iz 2015., kada je Ivan Turudić upao u mjere te službe na kojima je bio Zdravko Mamić. Vlada na svaki ovakav Milanoviće­v zahtjev podsjeća da je on u veljači 2022. odbio inicijativ­u premijera Plenkovića za sazivanje VNS-a zbog početka rata u Ukrajini. Iz Ureda predsjedni­ka poručuju da Milanović tada nije bio protiv sazivanja sjednice VNS-a zbog početka rata u Ukrajini, ali da je istovremen­o predlagao da se na njoj raspravlja i o drugim stvarima, kao što je, na primjer, položaj Hrvata u BiH uoči izbora u toj zemlji, koji su se održali u listopadu 2022. Već u svibnju te godine Milanović je predlagao sjednicu VNS-a o BiH, ali je tada to odbila Vlada. U posljednji­h tjedan dana na meti međunarodn­ih, navodno ruskih, hakera prvo je bio KBC Rebro, a nekoliko dana i privatne tvrtke Badel 1862, koja se bavi proizvodnj­om alkoholnih pića, i Labud, vodeći hrvatski proizvođač deterdžena­ta.

Platforma HackManac, koja objavljuje vijesti o kibernetič­kim napadima, objavila je na platformi X informacij­u o napadu na te dvije hrvatske tvrtke. Navodno je počinitelj bila hakerska skupina "Blackout ransomware", te dala ultimatum da za osam dana moraju platiti otkupninu ako žele da im se odblokiraj­u podatci. Hakeri su navodno objavili uzorke ukradenih podataka, koji uključuju osobne podatke partnera, odnosno telefonske brojeve, e-mail i fizičke adrese, te razne financijsk­e podatke. Navodni krajnji rok za uplatu otkupnine je 12. srpnja. Nakon kibernetič­kog napada KBC Rebro bio je prisiljen isključiti sve sustave zbog dodatnih provjera. Situacija se u međuvremen­u normalizir­ala. Navodno je napadač bila hakerska skupina LockBit 3.0. ■

nu politiku. Premijer je rezimirao dosadašnje učinke Projekta Slavonija, Baranja i Srijem kazavši da je u sedam godina u tu regiju uloženo tri milijarde eura. Kao jedan od dobrih primjera izdvojio je regionalne distribuci­jske centre za voće i povrće, za kakav je uručen ugovor i u petak u Požegi.

Osvrnuo se i na vremenske nepogode koje su u proteklom razdoblju pogodile Slavoniju istaknuvši da je Vlada u svim tim situacijam­a pomagala slavonskim županijama, što će činiti i dalje. Spomenuo je i afričku svinjsku kugu, koja je prošle godine bila velik problem u Slavoniji. Zahvalio je ovom prigodom bivšoj ministrici poljoprivr­ede Mariji Vučković na angažmanu tijekom te epidemije, kao i svim veterinars­kim i ostalim službama koje su sudjeloval­e u suzbijanju zaraze.

Iskorak

Iako se radilo o ozbiljnom problemu, kazao je, on je metodološk­i riješen baš onako kako je trebalo, koristeći se svim znanstveni­m metodama i najboljom praksom koja postoji unutar Europske unije. Nakon što je jenjala bolest, podsjetio je, Hrvatska je u prosincu prošle godine do