Hrvatska pokriva 40% potreba za mlijekom
Ostalo je oko 3000 gospodarstava koja se bave mljekarstvom, a to je, istaknuto je na stručnom skupu, alarmantan podatak
Broj proizvođača i proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj smanjuju se iz godine u godinu, pa je u 2022. proizvodnja mlijeka s 405 milijuna kilograma dotaknula povijesno najnižu razinu, unatoč činjenici što je otkupna cijena mlijeka na razini Hrvatske rasla. Hrvatska tako svojom proizvodnjom pokriva samo 40 % vlastitih potreba za mlijekom.
Čulo se to, između ostalog, na stručnom skupu Hrvatske mljekarske udruge održanom u Križevcima, gdje su pojedini proizvođači mlijeka i nagrađeni, koji su tom prigodom istaknuli da otkupna cijena mlijeka nije toliki problem koliki je zahtjevna birokracija, koja oduzima dragocjeno vrijeme, a nedostaje i radnika. Na okupljanju mljekara i stručnjaka iz područja stočarstva nagrada "Mliječna farma 2023. godine" uručena je OPG-U Emine Burek iz sela Mostari, nedaleko od Vrbovca. Nagrada "Najperspektivniji mladi proizvođač mlijeka u 2023. godini" dodijeljena je Krunoslavu Srbljinoviću iz Gorice u općini Rasinja. Nagrade dodjeljuju Hrvatska mljekarska udruga i Mljekarski list.
Emina Burek i Krunoslav Srbljinović složni su u tome da bez modernizacije i stručnog pristupa proizvodnji mlijeka opada konkurentnost proizvođača. Stoga su spremno prihvatili automatizaciju staja. U tom procesu služe se subvencijskim novcem, ali najveća im je kočnica ispunjavanje neprohodnih dokumenata. Nagrađena Emina Burek, diplomirana agronomkinja, kazala je za Hinu da se mnogo toga promijenilo u mljekarstvu u 30-ak godina, koliko se njezina obitelj bavi stočarstvom. Kaže da je situacija sve teža,
Uvođenje inovacija i novi pristup proizvodnji
Imajući na umu brojne negativne trendove u domaćoj mljekarskoj industriji, farme poput OPG-A Emina Burek iznimni su primjeri kako im se oduprijeti i u izazovnom okruženju te istaknute u načinu pristupa proizvodnji i uvođenju inovacija. Naime, na farmi se brinu i o održivoj upotrebi energije, pa tako solarnim panelima postavljenima na krov staje pribavljaju električnu energiju iz obnovljivih izvora, te ujedno snižavaju troškove energije na svojoj farmi. Prateći najnovije tehnologije u proizvodnji, u tijeku je i ugradnja dvaju robota za mužnju.
U mljekarstvu se u tridesetak godina, koliko se moja obitelj bavi stočarstvom, mnogo toga promijenilo. Situacija je sve teža, o čemu svjedoči velik broj nestalih gospodarstava
o čemu svjedoči broj nestalih gospodarstava. Ostalo je manje od 3000 gospodarstava koja se bave mljekarstvom, a to je, smatra, alarmantan podatak. Razlog takve situacije su sve veći zahtjevi prema proizvođačima i načinu trgovanja stokom. Istovremeno cijene proizvoda mljekara padaju, a ulazni su troškovi znatno veći, kažu mljekari.
S druge strane, kaže Burek, Ministarstvo poljoprivrede radi mnogo na očuvanju stočnog fonda, ali situacija ostaje teška, kako u Hrvatskoj tako i na području cijele Europe, gdje također postoji trend zatvaranja farmi.
OPG Burek brine se o 500 grla, a od toga je 200 muznih krava. Trenutno ne planiraju širiti svoj stočni fond, ali su u fazi robotizacije farme.
Krunoslav Srbljinović, koji je naslijedio obiteljski posao, pa se danas brine o 100 grla stoke, od čega 60 muznih krava, novinarima je rekao da mu u poslu nedostaje radnika, pa i njemu automatizacija proizvodnje olakšava posao. Ovogodišnje priznanje najboljoj farmi uručio je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.
On je rekao da na području Hrvatske danas ima otprilike 70.000 krava muzara. Ministarstvo priprema program potpora kojem je namjera u dvije do tri godine povećati broj mliječnih krava za 20 %, rekao je Tušek. ■